skip to Main Content

Šta govore podaci?

Unapređivanjem pravnog i institucionalnog okvira u odgovoru na nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje prema ženama, Republika Srbije čini odlučne korake ka suzbijanju  ovog dela. Podaci koji govore o rasprostranjenosti nasilja u porodici u našoj zemlji, o stepenu prijavljivanja i njenim karakteristikama, pokazuju potrebu da svi društveni akteri, uključujući i medije, budu uključeni u smanjenje tolerancije prema nasilju a time i njegovo sprečavanje.

 

  • Prema nalazima OEBS-a, 62% žena doživelo je neki oblik rodno zasnovanog nasilja nakon svoje 15. godine
  • 42% je doživelo seksualno uznemiravanje, 22% fizičko i/ili seksualno nasilje u partnerskom odnosu ili van njega, a 11% žena imalo je iskustvo proganjanja.
  • Samo 9% žena koje su trpele nasilje od sadašnjeg partnera i 25% žena koje su trpele nasilje od strane bivšeg partnera prijavilo je nasilje policiji.
  • 18% onih koje su doživele proganjanje i svega 3% žena koje su doživele seksualno uznemiravanje prijavilo je ovo policiji.
  • Sramota, ekonomska zavisnost, strah od osvete od strane počinioca i nepoverenje u službe predstavljaju glavne prepreke za prijavljivanje.
  • Najčešće pominjan izvor informacija, saveta ili podrške koji žene navode da su želele da imaju nakon najtežeg slučaja fizičkog i/ili seksualnog nasilja koje je počinio njihov partner, jeste neko sa kim bi mogle da popričaju i ko bi im mogao pružiti moralnu podršku

 

  • Rezultati Istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti pokazuju da su uvrede i poniženja najčešći oblik nasilja koje je, po sopstvenom priznanju, primenjivala skoro ¹/3 muškaraca prema svojim partnerkama.
  • U ¼ slučajeva muškarci su namerno prestrašivali svoju partnerku.
  • Šamaranje i bacanje predmeta na partnerku se događalo u ¹/5 slučajeva.
  • Ekonomsko nasilje, i to u formi zabrane zapošljavanja je veoma raširen oblik nasilja.
  • Većina muškaraca je izjavila da nijednu devojku/ženu nije prisilila na seksualni odnos (90,5%), a svaki dvadeseti muškarac je to učinio jednom (5,4%).
  • Prema izjavi muškaraca, najmanje zastupljeno nasilje je ono koje je i fizički najopasnije, tj. direktno fizičko povređivanje, kao i pretnja oružjem (odgovor „nikada“ čuo se u 93,2% slučajeva).
  • Svaki četvrti muškarac koji je vršio nasilje je vređao partnerku, a svaki peti je pretio svojoj partnerki oružjem.

 

  • Kako se navodi u Strategiji za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici za period 2021-2025. godine, 11.616 događaja fizičkog nasilja prijavljeno je policiji u 2020. godini, prema podacima Ministrarstva unutrašnjih poslova..
  • Podaci MUP-a pokazuju da su učinioci nasilja u prosečno 82% slučajeva muškarciS druge straneu prosečno 70% slučajeva, žrtve nasilja su osobe ženskog pola.
  • Ovo se poklapa i sa mesečnom statistikom Ministarstva pravde, koja pokazuje da su u julu 2020. godine u 94 odsto slučajeva nasilje nad ženama izvršili muškarci, dok su u velikoj većini slučajeva (72%) nasilje nad osobom muškog pola takođe izvršili muškarci.
  • 29.540 hitnih mera za sprečavanje nasilja u porodici, izrekli su policijski službenici tokom 2020. godine (prema podacima MUP-a navedenih u Strategiji za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovano nasilja prema ženama). U približno 70 odsto slučajeva izrečena je mera privremene zabrane učiniocu da kontaktira žrtvu nasilja i prilazi joj.
  • Prema podacima Ministarstva pravde, u periodu jun 2017 – decembar 2020 osnovna javna tužilaštva, nakon vrednovanja procene rizika, podnela su ukupno 64.402 predloga za produženje hitnih mera, od čega su osnovni sudovi usvojili 63.033 predloga (97,87%). Od septembra 2018. do decembra 2020. godine, osnovni sudovi su produžili hitnu meru u cilju zaštite maloletnih žrtava u 2.534 slučaja. U periodu jun 2017 – decembar 2020 grupe za koordinaciju i saradnju održale su ukupno 9.756 sastanaka na kojima su razmatrale 173.720 slučajeva, na osnovu kojih je sačinjeno 54.342 plana zaštite i podrške (31,28% razmatranih slučajeva).
  • Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, 4.173 osobe osuđene su 2019. godine za krivično delo protiv braka u porodiciod toga 2627 za nasilje u porodici. Od ukupnog broja osuđenih lica 184 su žene, ostalo muškarci.

 

  • Podaci o rodu i malokalibarskom oružju govore o tome da je posedovanje i pristup vatrenom oružju koje se koristi za zastrašivanje, pretnje i vršenje različitih oblika nasilja, takođe jedan od faktora rizika za ubistva žena u porodično-partnerskom odnosu.
  • Verovatnoća smrtnog ishoda usled zloupotrebe vatrenog oružja je najveća u slučajevima nasilja u porodici i više od tri puta je češča od incidenata u kriminalnom kontekstu.
  • Muškarci su u velikoj većini vlasnici vatrenog oružja (94,7%), i čine veliku većinu učinioca (96,6%) svih krivičnih dela povezanih sa vatrenim oružjem.
  • Žene čine 63,2% lica ubijenih od strane člana porodice vatrenim oružjem, u poređenju sa 36,8% muškaraca. Pored toga, žene čine 91,1% lica ubijenih od strane partnera vatrenim oružjem, u poređenju sa 8,9% muškaraca.

 

Za više informacija o problemu nasilja u porodici i rodno zasnovanom nasilju pogledajte i Statistika i, Prijavi nasilje.

Back To Top